Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata prva je profesionalna kulturna ustanova Hrvata u Republici Srbiji.
Osnovan je Odlukom Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine od 10. III. 2008. i Odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća od 29. III. 2008. radi očuvanja, unaprjeđenja i razvoja kulture hrvatske zajednice u Vojvodini. Svoj rad djelatnici Zavoda započeli su 1. siječnja (januara) 2009. godine i od tada rade u suradnji s institucijama, ustanovama, hrvatskim udrugama kulture i velikim brojem suradnika iz Vojvodine, Hrvatske i Mađarske, na očuvanju, razvoju i prezentaciji baštinskih nanosa i suvremene kulture, na znanstvenim, stručnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima u području kulture, umjetnosti i znanosti vojvođanskih Hrvata, u području bibliografije i arhivistike, menadžmentu i edukaciji u kulturi te u poticanju, organiziranju i priređivanju kulturne produkcije hrvatske zajednice u Vojvodini. Na 15. obljetnicu utemeljenja, 2023. godine, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) proglasio je 29. ožujka svojim danom, kada ta ustanova u Srbiji prezentira svoja recentna postignuća i dijeli kulturološke spoznaje o vlastitim identitetskim vrednotama s domicilnom društvenom sredinom u Subotici i cijeloj Republici Srbiji.
Zavod provodi istraživanja spram nekoliko segmenata društvenog života koji su od značaja za povijest, sadašnjost i budućnost vojvođanskih Hrvata kao manjinske zajednice, organizira znanstvene skupove, znanstvene kolokvije te objavljuje rezultate istraživanja u svom Godišnjaku za znanstvena istraživanja i zbornicima radova.
Tijekom šesnaestogodišnjeg djelovanja Zavod je organizirao više od 20 znanstvenostručnih skupova, više od 70 znanstvenih kolokvija, razgranao je i ojačao suradničku mrežu s desetak potpisanih sporazuma s visokoškolskim i znanstvenim institucijama iz Hrvatske i Mađarske.
Počevši od 2009. godine Zavod prikuplja zavičajnu knjižnu građu i 2015. osniva Zavičajnu knjižnicu „Biblioteca Croatica“ u kojoj je oko više od 2000 monografskih publikacija i brojni naslovi zavičajne periodike.
Pokrenut je 2016. razvojni projekt pod nazivom „Digitalizacija hrvatske kulturne baštine u Vojvodini“, s ciljem digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini s izgradnjom repozitorija vlastite digitalne zbirke (https://www.zkvh.org.rs/digitalizirana-bastina).
Godine 2019. pokrenut je projekt „Topoteka – baština Hrvata u Srbiji“ i to kao prva takva e-platforma na području Republike Srbije s ciljem prikupljanja i prezentiranja starih fotografija i dokumenata.
Zavod je samostalno ili u sunakladi tiskao više od sedamdeset knjiga i nekoliko nosača zvuka. Svoju nakladničku djelatnost razgranao je stvorivši više knjižnih nizova ili biblioteka, primjerice Posebna izdanja, Baštinski zapisi, Bibliografije, Zbornici, Nematerijalna kulturna baština, ali i nekoliko biblioteka pod znakovitim naslovom Prinosi (... za povijesna istraživanja, ... za istraživanja književne baštine, ... za etnografska istraživanja, ... za dijalektološka istraživanja, ... za istraživanje likovne baštine).
Neke od Zavodovih knjiga nagrađene su prestižnim nagradama u Hrvatskoj i Srbiji (primjerice knjiga Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije dr. sc. Roberta Skenderovića).
Od 2010. Zavod objelodanjuje Godišnjak za znanstvena istraživanja. Riječ je o jedinstvenoj serijskoj publikaciji u kojoj se objavljuju znanstvene i stručne studije kojima je glavna tema neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini.
Zavod potpisuje, zajedno s NIU „Hrvatska riječ“, Časopis za književnost i umjetnost Nova riječ donoseći bogat sadržaj. Osim prikazivanja aktualne književne produkcije, časopis Nova riječ potiče stvaralaštvo napose mladih autora na hrvatskome jeziku.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata razvio je transparentnu valorizaciju knjižne produkcije, tj. novoobjavljene knjižne građe hrvatske manjine u Srbiji kroz natječajnu proceduru i dodjelu četiriju nagrada u području nakladništva:
Emerik Pavić – za najbolju knjigu godine.
Trijenalne nagrade:
A. G. Matoš – za poeziju
Tomo Vereš – za znanost i publicistiku
Iso Velikanović – za prozu.
Zavod je pokrenuo aktivnosti na memoriranju vlastite kulturne povijesti kroz projekt „Godina hrvatskih velikana“ i „Godine novog preporoda“, ostvarivši pri tome kreativnu suradnju sa svim značajnim akterima u sferi kulture Hrvata u Vojvodini i cijeloj Srbiji priređujući različite programe.
Zavod se uključuje u programe ostalih hrvatskih udruga i organizacija diljem Vojvodine te razne festivale i manifestacije kao što su „Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova“.
Zavod sustavno radi na produkciji vlastitih kulturnih događaja u suradnji s brojnim akterima iz Hrvatske i drugih država u okruženju, uključujući koncerte, izložbe, filmske večeri i slične programe.
Od početka djelovanja Zavod je realizirao više od dvjesto programa, među kojima će ostati upamćena serija orguljaških koncerata pod nazivom „Glasovi orgulja u ravnici“, izložba mladih likovnih umjetnika „Paralelni procesi“, Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini i drugi koji su povezali hrvatsku zajednicu iz Vojvodine s Hrvatskom.
Zavod je razvio intenzivnu suradnju s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji se rezultat najbolje može procijeniti kroz etnološke monografije, uz fascinantan zajednički rad na multimedijskom etnološkom projektu „Živa baština – izložba nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji“.
Inicijativa Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata uz potporu Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici (2010.) urodila je dodjelom nekoliko odličja predsjednika Republike Hrvatske (2010.: Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za razvoj i očuvanje hrvatske kulture u Srbiji za četvero hrvatskih književnika: Jasna Melvinger, Lazar Merković, Petko Vojnić Purčar i Vojislav Sekelj; 2012.: „Povelja Republike Hrvatske“ dvjema kulturnim udrugama iz hrvatske zajednice u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini: HKUD-u „Vladimir Nazor“ iz Sombora i HKPD-u „Matija Gubec“ iz Tavankuta; 2013.: „Povelja Republike Hrvatske“ i HKPD-u „Matija Gubec“ iz Rume).